RONILAČKE POZICIJE OTOKA KRKASV. PETAR
Naša se dvorišna pozicija sastoji od više zidova i platoa koji dosežu dubinu do 45 m. Direktno pred centrom ukupno su tri zida, dva za početnike i jedan za napredne ronioce. Flora i fauna karakteristična je za ovaj dio Jadrana a bogatstvo ribljeg asortimana razlikuje se uglavnom po godišnjim dobima. Pozicija je idealna za probne urone, kontrolne urone, praktični dio tečajeva ili samo za prikratiti vruće poslijepodne bez puno muke i navlačenja opreme. To je mjesto i jedinstveno po tome na otoku što mu štetu ne čini niti jedan vjetar i teško da će Vas zadesiti dan u godini da u Sv. Petru nećete moći zaroniti. Prije ulaska na zid, pronaći ćete podvodni park za uvježbavanje plovnosti, trening platformu za apnea ronioce, prvi zid na dubini12 do 33 m sa labirintom na dubini 3 – 6 m, drugi zid 15 – 40 m (sa malom špiljom na 33 m dubine) i treći „zidić“ do 6 m koji najvjernije služi juniorima u ronjenju na dah.
Slike uvala sv. Petar GLAVOTOK:Zid do 35 m dubine.
SVETI JURAJ:Polje zaostalih mina iz drugog svjetskog rata na dubinama 7 – 14 – 21 m. Mina koja se nalazi na 21 m dubine naslonjena je na rub zida, a na povratku ronioci mogu lako pronaći i jedan nosač mina. U sredini uvale nalazi se kolumba željeznog diverzantnog broda. Zanimljiva pozicija i sigurna uvala za ronjenje.
SIKA NEGRIT:Zid na podvodnom grebenu (sika) počinje se pružati na dubini od sedam metara. ovo je mjesto gdje možete očekivati mačku iz našeg iskustva izveli smo zaključak da im ovo mjesto očito pogoduje za polaganje jaja.
RT NEGRITManji zid sa različitim podlogama: izmjenjuju se kamenito, pjeskovito i posidonijom obraslo dno.
BISKUPIĆRonilačko mjesto iz snova za sve početnike. Pozicija počinje plitko u pjeskovitoj uvali i ubrzo nailazi na stijenu kružne forme promjera cca. 15 m koja se obrušava u dubinu na max. 18 m dubine. BRACOLRonilačka pozicija koji se sastoji od zida koji pada do pješčanog platoa na 25 m dubine na kojemu ćete pronaći olupinu potopljene jahte.
PLIĆ TENKITenki je također podvodni greben, omiljena pozicija među roniocima koja počinje na 3 m dubine i kroz zidove se spušta do 40 m. Na 9 m lako je pronaći tunel kroz koji siku možete proroniti u duljini od 5 m. Upravo u tunelu zidovi su obrasli u najneobičnije podvodne boje i oblike. Tunel ne koriste samo ronioci, nego se tu skrivaju i ugori i različite vrste riba.
RT KAMENJAKVrlo neobična pozicija koja se sastoji od dva podvodna grebena koji su međusobno udaljeni 25 m. Prvi greben sa svojim vrškom malo viri i izvan mora. Drugi greben počinje u 2 m dubine i ide do otprilike 35 m ispod površine mora. Grebeni su puni rupa, grota i špilja i stoga su dobro naseljeni glavonošcima, puževima i rakovima. Vidjeti ćete ovdje sve i najrjeđe vrste morskih spužvi. vidljivosti su uvijek veoma dobre, pa je time i podvodni svijet još ljepši još šareniji.
GLAVINAGlavina je podvodni zid sa lijepim grotama, također na jugoistočnoj strani otoka Krka.
KAMIN VRBNIKPozicija se nalazi u blizini lučice ispod grada Vrbnika, također na otoku Krku. Na 17 m dubine u zidu ćete pronaći otvor koji se upravo kao kamin diže prema površini mora. Dok zaranjate u otvor kamina koncentrirajte se dobro na pokrete zbog pjeskovitog i muljevitog sedimenta, kako sami sebi ne bi ograničili vidljivost. Kada se popnete do vrha kamina, možete slobodno udahnuti svjež zrak, jer, upravo ste izronili. Zabavu možete podijeliti sa dvoje kolega, ali ne više jer špilja je ipak ograničena prostorom.
ZIDOVI VRBNIKU Vrbniku ima još lijepih zidova, dostupnih sa kopna.
SV. MARAKSv. Marak je tradicionalna pozicija za urone sa kopna na otoku Krku. Radi se o malom poluotoku sa čije su jedne strane dvije ronilačke pozicije, dok je sa druge strane poluotoka jedna od rijetkih prirodnih pješčanih plaža na otoku. Prva ronilačka pozicija sastoji se od zida punog malih groti i prolaza, te olupinom manje brodice, na drugoj strani uvale, na manjem i ne toliko interesantnom zidu pronaći ćete špilju u kojoj se još uvijek mogu pronaći rakovi i drugi primjerci špiljskog života. Zaronite li kojim slučajem iza lukobrana sa druge strane poluotoka, mogli biste naići na nosač motora zrakoplova srušenog tokom drugog svjetskog rata.
RT ŠILOPozicija na kojoj svoje urone mogu kombinirati i početnici i napredni ronioci. Početnici se mogu zadržati na padajućem pjeskovitom platou iz kojeg izviruju primjerci stjenovitog dna, dok se napredni ronioci mogu spustiti na zid čija je maksimalna dubina 35 m.
OLUPINA PELTASTISRadi se o brodu potonulom kod Šila na Krku. Vidljivost često nije najbolja, ali ga relativno mala dubina i zanimljiva priča čine odličnom lokacijom. U noći sa 7. na 8. siječnja 1968. godine bilo je užasno nevrijeme. Grčki teretni brod PELTASTIS od oko 1500 BRT, krcao je u luci Jurjevo kod Senja drvo. Zbog najavljenog nevremena i bure koja na tom području može dostići brzinu i preko 150 km/h, napustio je u popodnevnim satima 7. siječnja luku Jurjevo i krenuo prema Rijeci u potrazi za sigurnijim sidrištem. Već se počeo spuštati mrak i počela je snježna vijavica kada se brod s dva sidra usidrio na sidrištu Pazduhovo, oko 200 do 300 metara ispred Dramlja. Vjetar je ojačao, sidra su zaorala... Ni puna snaga strojeva nije se mogla suprotstaviti stihiji vjetra i valova. PELTASTIS se krmom približavao hridinastoj obali između Krka i uvale Soline. Da li je koban bio već prvi udarac krmom u hridi i prodor mora u strojarnicu, ili prodor mora u utrobu broda kroz grotla kojima je, čini se, vjetar raznio pokrove, više nije važno. Brodski sat stao je na 3 sata i 50 minuta. PELTASTIS je ležao na dnu, na dubini 20 do 33 metra. Jarbol broda se nalazi na dubini od samo 10 metara i pri dobrim uvjetima vidljiv je i s površine. Pramčana sidra sasvim su blizu obale prema kojoj je okrenut pramac, a jedno od njih je izvađeno i nalazi se u samom mjestu Šilo. Brod uspravno leži na pješčanom dnu koje se lagano spušta prema suprotnoj, Crikveničkoj obali. Od 12 članova posade spasila su se četvorica, dok su slijedećih dana pronađena tijela sedmorice mornara. Posljednji član posade, kapetan Teodoros Beleisis proglašen je nestalim. Ronioci koji su u to vrijeme ronili na olupinu tvrde da su vidjeli čovjeka kako je nagnut uz navigacijski stol u uspravnom položaju. Iako isprva nitko nije vjerovao u te priče, to je podvodnom snimkom iz mjeseca lipnja potvrdio austrijski turist Franz Mitznneg. Potvrđeno je da je taj čovjek kapetan Teodoros Beleisis. Pretpostavlja se da je, ne želeći napustiti tonući brod, naredio posadi da ga se zaveže na komandnom mostu. |
